Arboretum

Karlovac je grad parkova i perivoja u kome se još od konca 19. stoljeća sustavno uređuju i njeguju javne zelene površine. Sustavu zelenih površina grada značajan doprinos daje i školski arboretum Šumarske i drvodjeljske škole koji je Crnom promenadom povezan s povjesnom jezgrom grada, renesansnom Zvijezdom.

Arboretum (lat.arbor = drvo) je zelena površina na kojoj se uzgaja drveće i grmlje u znanstvene, ornamentalne i uzgojne svrhe. Primarna svrha podizanja arboretuma uz školu je kvalitetnije obrazovanje učenika za zanimanje šumarski tehničar. U vrijeme nastanka arboretuma to je bila jedina škola u Hrvatskoj koja je obrazovala učenike za ovo zanimanje.

Arboretum je osnovan 1980. godine, paralelno s preseljenjem škole na novu lokaciju u Gažanskom polju. Prostire se na površini od oko 16 ha. Podignut je na tada zapuštenom zemljištu, s brojnim udubinama u kojima se veći dio godine zadržavala voda. U prvoj fazi uređenja pristupilo se čišćenju površine i navoženju stotina kubičnih metara zemlje.

Projektnu dokumentaciju za uređenje arboretuma izradio je mr.sci. Josip Karavla sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1978. godine. Međutim, od nje se je djelomično odstupilo. Oblikovan je u pejsažnom stilu uz manja odstupanja, poput aleja gorskog javora sađenih uz staze koje vode do Uprave šuma Podružnica Karlovac i do Javne Vatrogasne postrojbe Karlovac. U podizanju, oblikovanju i njegovanju arboretuma sudjelovale su generacije učenika zajedno sa strukovnim učiteljima i nastavnicima iz područja šumarske struke.

U arboretumu raste preko 1700 jedinki drveća i grmlja, oko 350 svojti. Među ostalim, 8 vrsta jela (obična jela –Abies alba Mill., kavkaska jela –Abies nordmanniana (Stev.) Spach, koloradska jela –Abies concolor (Gord.) Engelm. španjolska jela –Abies pinsapo Boiss., grčka jela –Abies cephalonica Loud.,  golema ili gorostasna jela –Abies grandis Lindl., korejska jela–Abies koreana, plemenita jela – Abies proceraReh.), 10 vrsta borova, nekoliko endemskih i rijetkih vrsta, većinaautohtonih šumskih vrsta drveća koje može uspijevati u ovom podneblju, ali i brojne alohtone vrste. Od endemskih vrsta u školskom arboretumu rastu Pančićeva omorika (Picea omorika Purkynẽ), bjelokori bor (Pinus heldreichii), molika (Pinus peuce  Griseb.), atlaski cedar (Cedrus atlantica  (Endl.)Manetti ex Carriere), himalajski cedar (Cedrus deodara  (Roxb.) G.Don), španjolska jela (Abies pinsapo Boiss.), metasekvoja (Metasequoia glyptostroboides Hu et Cheng)– živi fosil, ginkgo (Ginkgo biloba L)– živi fosil. Posjetiteljima su posebno zanimljivi pripadnici nekadašnje porodiceTaxodiaceae (danasCupressaceae)  poput goleme sekvoja (Sequoiadendron giganteum  (Lindl.) J. Buchholz), japanske kriptomerije (Cryptomeria japonica D.Don)te listopadne četinjače močvarni taksodij (Taxodium distichum (L.) Richi) i već ranije spomenuta metasekvoja. Od listopadnih četinjača u arboretumu rastu još europski ariš (Larix decidua Mill.) i japanski ariš (Larix kaempferi (Lamb.) Carriere).  Odnedavno prostor školskog arboretuma je obogaćen nekim vrstama koje se rijetko mogu vidjeti kao što sujednoigličavi bor (Pinus monophyllaTorr. Et Frem.), japanski crveni bor  (Pinus densiflora Sieb. Et Zucc. ), himalajski borovac (Pinus wallichiana A.B. Jacks.), hiba (Thujopsis dolabrata (L.f.) Sieb.et Zucc.), koštuničasta patisa (Cefalotaxus drupacea Sieb.et Zucc.), vrboliki hrast (Quercus phellos L.),  himalajska breza (Betula utilis D.Don),  crvena bazga (Sambucus racemosa L.).Radoznaliji  posjetitelji u arboretumu mogu pronaći i limbu (Pinus cembra),kanadsku čugu (Tsuga canadensis (L.) Carrière), zelkovu (Zelkova carpinifolia (Pall.) K.Koch) te izravnog potomka Gubčeve velelisne lipe (Tilia platyphyllos Scop.), uzgojene kloniranjem u rasadniku Šumarskog instituta u Jastrebarskom.

Sadnice su uglavnom nabavljane iz rasadnika diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, a dio je prenesen s prirodnih staništa, iz šume

Najstarija stabla u arboretumu su stabla močvarnog taksodija zasađena u periodu od 1958.-1963.godine. Sadnju su obavili upravo učenici Šumarske škole koja je u to vrijeme bila smještena u Kurelčevoj ulici u prostorima Ekonomske škole.

U arboretumu se nalaze i dva rasadnika. U jednom rasadniku se uzgaja sadni materijal, a u drugom drvca obične smreke koja kroz dugi niz godina djelatnici škole dobivaju za Božić i Novu godinu. Drvcima iz školskog rasadnika svake godine se ukrašava škola, a i prostori nekih drugih javnih i gradskih institucija. U prostoru arboretuma je uređen i poligon na kome učenici stječu vještine rada motornom pilom na siguran način.

2014.godine u arboretumu je otvoren farmaceutski vrt na površini od oko 1500 četvornih metara. U tome vrtu trenutačno raste 30-tak vrsta ljekovitog bilja.

Učenici Šumarske, ali i drugih škola, kao i ostali građani mogu upoznati biljke koje se često koriste u narodnoj medicini, ali i u farmaceutskoj industriji (lipa, tisa, breza, vrba, stolisnik, bijeli sljez, artičoka, poljska preslica, metvica, crni bor, đurđica, gorki pelin…). Dio sadnog materijala potječe iz rasadnika tvrtke „Zelenilo“ d.o.o., a dio je iz zagrebačkoga Farmaceutskog vrta. Projektnu dokumentaciju i radove je izvela gradska tvrtka „Zelenilo“d.o.o.zajedno s učenicima i djelatnicima škole.Sredstva za podizanje ovog vrta osigurao je europarlamentarac Nikola Vuljanić krozUjedinjenu europsku ljevicu i Nordijsku zelenu ljevicu te Grad Karlovac.Prostor farmaceutskog vrta je posebno ograđen.

3.svibnja 2017.godine u prostoru arboretuma otvoren je Europski park kao simbol ujedinjene Europe i pripadnosti Hrvatske Europskoj uniji. Zamišljeno je da svaku članicu simbolizira jedno stablo, koliko je moguće vrsta tipična za tu zemlju s tim da se vodila briga o ekološkim zahtijevima vrsta, pa su sađene vrste koje mogu uspijevati u ovom podneblju. Sadnice su donirala veleposlanstva 11 članica EU (Njemačke, Bugarske, Slovenije, Španjolske, Danske, Slovačke, Francuske, Finske, Poljske, Italije i Latvije).Republiku Hrvatsku simbolizira hrast lužnjak koji je posađen u središnjem dijelu parka i 2 malolisne lipe. Sadnica hrasta je klon najvišeg stabla hrasta lužnjaka u Europi iz sekundarne prašume Prašnik s područja šumarije Nova Gradiška.Središnji dio parka ima oblik kruga oko koga je postavljeno 6 drvenih klupa, simbol 6 valova proširenja EU. Klupe su izradili učenici sa strukovnim učiteljima i nastavnici naše škole, a drvo za izradu klupa su poklonile Hrvatske šume. Park prije svega ima edukativnu vrijednost, pa je uz park postavljen i edukacijsko informacijski pano, ali osim toga zamišljeno je da se koristi i u druge svrhe npr. književne večeri, izložbe, likovne radionice, koncerte ili jednostavno odmor, druženje i rekreaciju. Nositelji ovog projekta su Upravni odjel za europske poslove, međunarodnu i regionalnu suradnju karlovačke županije i Europe direct centar Karlovac s partnerima – Grad Karlovac, Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, „Zelenilo“ d.o.o Karlovac, „Hrvatske šume“ d.o.o. – Uprava šuma Podružnica Karlovac i Konzervatorski odjel u Karlovcu.

Istog dana otvorena je i kamenjara u kojoj su sađene krške i dekorativne vrste. Primarna zamisao je bila oblikovanje krške kamenjare. Ideja nije u potpunosti realizirana zbog poteškoća u nabavljanju sadnog materijala te zbog češće pojave kasnih proljetnih mrazeva i zimskih studeni koji onemogućuju razvoj određenih vrsta.

Površina arboretuma je prirodno stanište hrasta lužnjaka te je jedan dio izdvojen kao posebna površina radi izučavanja mikroklimatskog utjecaja na razvoj ove vrste u sklopu programa „Globe“. Unutar arboretuma nalazi se i meteorološka postaja te libroteka čiji je moto „Posudi, pročitaj i vrati“ gdje građani mogu sami uzeti knjige, donijeti nove, pročitati i vratiti.

Arboretum je je otvoren svim građanima Karlovca i šire, koji ga vrlo rado posjećuju. U svrhu edukacije i približavanja arboretuma građanima, 2011. godine su na svim ulazima u arboretum postavljeni  edukacijsko-informacijski panoi.

U više navrata u arboretumu je vršena obilježba vrsta, ali su rezultati kratko trajali. Kartice s nazivima vrsta su uništavane ili još gore izmještene na krive vrste. 2021. godine ponovno su obilježene vrste uz glavne staze na ekološki prihvatljivom i trajnijem materijalu i postavljene izvan dohvata prolaznika gdje god je bilo moguće. Zbog velike površine i nepravilnog oblika prostor arboretuma nije ograđen te je, na žalost, izložen devastaciji osobito pod okriljem noći.

Grad Karlovac 2013.godine ulaže značajna sredstva u postavljanje rasvjete duž glavnih staza u arboretumu pa se učenici i djelatnici škole te brojni posjetitelji danas u njemu osjećaju sigurnije i ugodnije.